Tags

, , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Šizofreni režiser svojom pričom može, sasvim komotno, prepadati malu djecu, žene i starce 😉

Soul-searching:

Za umjetnost: u potrazi za svojim porijeklom i precima

Iz umjetničkih razlog: u potrazi za svojim porijeklom i precima


Intervju za ciriški “Neue Zürcher Zeitung”

Režiser Emir Kusturica rekao je da na ovim prostorima ako čovjek želi da snimi uspješan film, ne može da zaobiđe politiku.

– Mnogi umjetnici prave grešku, time što prekidaju saradnju sa državom, kada se ne slažu sa političarima. To je glupo. Ja sarađujem od 1983. godine sa političarima. Tada sam se obratio Cvijetinu Mijatoviću, kasnijem predsjedavajućem Predsjedništva Socijalističke Jugoslavije. Kasnije sam naišao na (Slobodana) Miloševića, (Vojislava) Koštunicu i (Milorada) Dodika. Ta metoda je sporna samo ako rezultat nije odgovarajući, rekao je Kusturica u intervjuu za ciriški list “Neue Zürcher Zeitung“.

Na tvrdnju da njegov uspjeh ima veze i sa politikom, Kusturica je rekao da na Balkanu nema drame bez politike.

– Ako pogledate naša najvažnija djela, Selimovićevu ‘Tvrđavu’, radove Ace Popovića ili Dušana Kovačevića, kod svih je politika glavni motiv. To je drugačije u Švajcarskoj. Tamo drama može da ima čisto individualni karakter. Ali ovdje se individualna svijest, ne može odijeliti od društvene situacije. Ovdje je pojedinac neodvojivo spojen za svoje ‘krdo'”, naglasio je srpski režiser.

On je ocijenio da je, prije svega, u malim državama bolje raditi sa državom nego sa tajkunima, jer su tajkuni zainteresovani samo za profit.

Govoreći o svom idejnom projektu – Andrićgradu, Kusturica je rekao da je Ivo Andrić odrastao u Višegradu i kroz prozor posmatrao most i divio se.

– Kada je postao uspješan pisac, on je napisao da su putevi njegovog djetinjstva bili najvažniji putevi i da su najtužniji u njegovom životu bili crveni tepisi, po kojima je hodao. On je razumio bosansku sudbinu. Bez obzira na to koliko visoko letiš, na kraju ostaješ vezan za put djetinjstva, naglasio je Kusturica.

On je dodao da želi tu misao da iskoristi za svoj kulturno obrazovni centar.

– Riječ je o obrazovanju. Ono je jedini put da se zaustave međusobna klanja na ovom prostoru. Iz Višegrada su se u posljednjem ratu svi muslimani iselili, mnogi su ubijeni, većina je protjerana. U ostalim dijelovima istočne Bosne bilo je gore. Višegrad je jedan depresivan grad, između ostalog, zato što tamo nema više muslimana, kaže Kusturica.

On je rekao da je njegova ideja da tim tvrdim glavama, koje mogu da se sjete postanka svijeta i svih konflikata od postanka svijeta, ponudi nešto protiv depresije da se ne bi ponovo klali.

– U svakom od tih ljudi krije se toliko mnogo kontroverzi. Da bi tu napetost isprovocirali u Bosni vam ne trebaju nikakve različite etničke grupe. Taj bijes nema ništa sa različitim religijama. Andrić to opisuje ovako – duboko ukopan kao u brdu sedimentiran bijes. Kada on poraste, to je kao plamen vatre. Moj povratak u Bosnu dešava se na poluostrvu u Višegradu. Ovdje želim da stvorim nešto dobro. U Bosni sam napadan zbog svega, što nisam uradio. Najgore što kažu jeste da sam pio viski sa Miloševićem kada je pala Srebrenica. To je totalno nenormalno i potpuno izmišljeno, naglasio je Kusturica.

On je podsjetio da je najveću borbu za Andrićgrad imao sa Višegrađanima, što je, kako jer naglasio, za nepovjerovati.

– Ali sada ti provincijalci imaju kafanu u Andrićgradu koja izgleda kao kafana u Dubrovniku. Gledaju ljude koji ranije nikada ne bi ni kročili u Višegrad. Sada u srcu grada imaju turski dio sa minaretom. Pet hiljada islamskih zajednica nisu bile u stanju da tamo grade.

– Ja sam to uradio. Postaviću i spomenik – Mehmed Paša Sokolović grli svog brata Makarija, srpskog patrijarha iz Peći. Kada naši narodi ne žive izmješani, to nije dobro, tako se pokazalo. Pogledajte Sarajevo. Taj grad samo daje privid multietničkog života, rekao je Kusturica.

Na pitanje zbog čega mu je identitet toliko važan s obzirom da se 2005. godine krstio u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Kusturica je rekao da je tragao za svojim porijeklom kada su mu umrli roditelji.

– Ja sam za Sarajevo izdajica. Tada sam jednostavno želio da znam, gdje pripadam. To je bio poriv, kao za higijenom. Onda sam brzo odlučio. Ali sada me smatraju krivim, što sam tragao za svojim identitetom, naglasio je Kusturica u intervjuu za ciriški list “Neue Zürcher Zeitung“.

On je rekao da mu prebacuju da je promijenio vjeru, što nije tačno.

– Ja nikada nisam imao vjeru. Krstio sam se da bih znao gdje ću biti sahranjen”, rekao je Kusturica.

Autor: Srna / Dnevni Avaz

Advertisements